Broj umirovljenika koji iskorištavaju mogućnost rada do polovice radnog vremena u porastu je svake godine te ih sada radi više 23 tisuće, a duži ostanak u svijetu rada dodatno će se poticati kroz nove zakone i portal ponude poslova za umirovljenike, piše Jutarnji list.
Tržište rada posljednjih se godina u Hrvatskoj promijenilo i sada postoji potražnja za radnicima u raznim sektorima. Da postoji potreba i za radom umirovljenika, pokazuju podaci
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) s kraja kolovoza kada
je mogućnost rada do polovice punog radnog vremena bez obustave mirovine
koristilo 23.640 umirovljenika. Ta mogućnost uvedena je 2014., no podaci su dostupni od 2016. pa je
krajem te godine mogućnost rada koristilo samo 2874 umirovljenika.
Prosječan broj umirovljenika koji su radili 2019. bio je 10.098, lani
14.679, a ove godine do sada je u prosjeku radilo 21.566 umirovljenika. S vremenom se širio krug umirovljenika koji mogu raditi do 20 sati
tjedno, a među razlozima povećanja broja umirovljenika koji rade
zasigurno su i gospodarska situacija i siromaštvo, ali ne za sve. Kako piše Jutarnji list, često se umirovljenici suočavaju s
neprimjerenim radnim uvjetima za njihove godine. Oni koji rade u
trgovinama stoje po četiri sata na blagajnama ili rade na teškim
poslovima i nose kutije, dok se sada u sezoni događalo da su kao
konobari radili po 12 sati. Umirovljenici se najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na
veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je
zaposleno 4059, odnosno čak 17 posto od ukupnog broja zaposlenih
umirovljenika. Slijede stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, prerađivačka
industrija, a tu su i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti,
građevinarstvo, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja
hrane. Mogućnost rada iskoristilo je gotovo duplo više muških umirovljenika –
15.433 u odnosu na 8207 žena, iako su žene te koje u prosjeku imaju
niže mirovine.